Poliklinika Bates - Ambulante

Pulmološka ambulanta

Specijalistički (subspecijalistički) pregled u pulmološkoj ambulanti uključuje
razgovor liječnika s pacijentom (anamneza) o njegovim sadašnjim smetnjama
i svim bolestima koje su predhodile u njegovom životu kao i bolestima
u obitelji, uvid u dosadašnju medicinsku dokumentaciju i terapiju koju
već uzima. Potom slijedi cjelokupni klinički pregled (status), te posebno detaljan pregled respiracijskog sustava. U ovo je za svakog pacijenta uključeno izvođenje spirometrije ( mjerenje plućnih volumena i protoka zraka).

Na osnovu razgovora i kliničkog pregleda pacijenta postavlja se dijagnoza i planiraju potrebne daljnje pretrage. Zaključno se daje subspecijalističko mišljenje o dijagnozi i terapiji, uz potrebnu edukaciju pacijenta o naravi i karakteristikama bolesti, kao i edukaciji o načinu uzimanja terapije ako se primjenjuje putem inhalatora ili aerosola.

U pulmološkoj ambulanti vrši se pregled, alergološka testiranja, planira dijagnostika, preporuča i provodi terapija, te daju ekspertna mišljenja iz područja pulmologije za bolesti kao što su astma, KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest, kronični bronhitis i emfizem), respiracijske infekcije i tuberkuloza, upale pluća, dobroćudne i zloćudne tumore pluća, poplućnice i sredogruđa, intersticijske i imunološke bolesti pluća (sarkoidoza, plućna fibroza), pneumokonioze te bolesti plućne vaskulature.

SPIROMETRIJA je bezbolna pretraga mjerenja volumena i protoka zraka u plućima. Obavezna je za dijagnosticiranje astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a korisna u ostalim bolestima i stanjima koji utječu na funkciju disanja ( plućna fibroza, tumori pluća, upale pluća, azbestoza, plućna hipertenzija), kao i za praćenje učinka provođene terapije.

Spirometrijom se mjeri volumen zraka koji osoba može udahnuti i izdahnuti, te koliko brzo može izdahnuti zrak koji je udahnula (forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi- FEV1). Vrijednosti spirometrijskih parametara koji su ispod prosječnih govore da pluća ne rade kao što bi trebala, odnosno da je kapacitetet pluća slabiji.

Spirometrijska mjerenja izvode se na aparatu novije generacije Spirolab III- MIR ( MEDICAL INTERNATIONAL RESEARCH) s prikazom krivulja u kolor tehnici i izračunom dobivenih vrijednosti po standardiziranim parametrima za spol, dob, pušačke navike i odgovarajuću populaciju.

BRONHOSKOPIJA

Što je bronhoskopija?

Bronhoskopija je postupak kojim liječnik pregledava dišne putove pomoću savitljivog instrumenta koji se zove fleksibilni bronhoskop (fiberoptički bronhoskop). Bronhoskopija može biti dijagnostički postupak (da se istraži postojeći problem) ili terapijski postupak (da se rješava postojeći problem u dišnim putovima). Instrument se uvodi kroz nos ili usta, a u posebnim okolnostima i kroz trahealnu stomu.

Zašto je potrebna bronhoskopija?

Najčešći razlozi za izvođenje bronhoskopije su pojava krvi u iskašljaju, uporan ili dugotrajan kašalj, promuklost, nedostatak zraka i sjene na plućima koje se nalaze na rendgenskim ili CT snimkama.

Kako se pripremiti za bronhoskopiju?

Prije izvođenja bronhoskopije potrebni su dosadašnja medicinska dokumentacija, podaci o eventualnoj alergiji, svježi laboratorijski nalazi krvi (KKS, GUK, K, Na, PV), EKG, priložene rtg snimke pluća ili CT. Zahvat se izvodi natašte (ne jesti i piti osam sati prije postupka). Ukoliko imate, od vas će biti zatraženo da izvadite zubne proteze, da skinete naočale i pročistite nosne putove. Također je u dogovoru s liječnikom potrebno obustaviti neke lijekove (npr. one koji utječu na zgrušavanje krvi), ili ih uzeti točno po datim uputama.

Bronhoskopiju u dogovoru s liječnikom pulmologom i anesteziologom možete obaviti i u blagoj anesteziji i sedaciji, što je ugodnije pacijentima koji imaju jake reflekse ili osjećaj straha.

*Anestezija je kratkotrajno uspavljivanje blagim intravenoznim anestetikom uz stručni nadzor specijalista anesteziologa, a u svrhu bezbolnog obavljanja neugodnih pretraga i zahvata (gastroskopija, kolonoskopija, rektosigmoidoskopija, bronhoskopija, cistoskopija, cirkumcizija, te manji kirurški zahvati).

Kako se izvodi bronhoskopija?

Bronhoskopija se izvodi u sjedećem ili ležećem položaju. Lokalna anestezija blokira reflekse kašlja i smanjuje osjećaj neugodnosti. Tijekom postupka bronhoskopije pregledavaju se dišni putovi s ograncima u svim režnjevima oba pluća i uzimaju materijali za citološku, bakteriološku ili patohistološku analizu.

Odlazak kući?

Dva sata nakon bronhoskopije ne smije se jesti niti piti zbog oslabljenih refleksa gutanja. Također se ne smije samostalno voziti. Potrebno je imati pratnju za odlazak kući.

Komplikacije nakon bronhoskopije?

Bronhoskopija je sigurna metoda. Komplikacije su rijetke, kao npr. pojava krvi nakon biopsije, što ubrzo prestaje spontano, ili kratkotrajni porast tjelesne temperature, a u rijetkim slučajevima istjecanje zraka u pleuralni prostor (pneumotoraks).

ALERGOLOŠKO TESTIRANJE

Kožni ubodni test („prick test“) najčešći je alergološki test koji se izvodi u pulmološko-alergološkim ambulantama od strane educiranog osoblja. Test pokazuje alergijsku reakciju na određeni alergen, jednostavan je , siguran i brz, a rezultat se dobiva za 15-20 minuta, što omogućava učinkovito usmjeravanje i postavljanje dijagnoze i planiranje terapije. Izvodi se na unutrašnjoj strani podlaktice koja se očisti alkoholom nakon čega se stavi kapljica određenog alergena na kožu i lagano utisne lancetom. Istovremeno se može testirati više alergena, a uz to uvijek se radi tzv. pozitivna kontrola histaminom i negativna fiziološkom otopinom. Testirati se mogu alergeni koji u organizam dolaze udisajem ( inhalacijski) ili konzumacijom hrane (nutritivni).

Prije testiranja potrebno je liječnika informirati ukoliko ste do sada imali jače alergijske reakcije ( anafilaktički šok, naticanje usnica, grla ili jezika, proširenu koprivnjaču na koži), reakcije na lijekove, trudnoća. Testiranje se provodi samo na nepromjenjenoj koži. Postupak je bezbolan, može se osjetiti tek manje peckanje na mjestu uboda.

Određeni lijekovi mogu utjecati na kožno testiranje, stoga se ne vrši testiranje kod redovitog uzimanja antihistaminika ( potrebno je najmanje 3 dana pauze), antagonista H2 receptora (kao što je antiulkusni lijek ranitidin) 48 sati prije, triciklički i fenotiazinski antidepresivi do 2 tjedna, te anti IgE antitijela (omalizumab) do 6 mjeseci prije testiranja. Suprotno općem uvjerenju na kožno testiranje ne utječu inhalirajući kortikosteroidi, sistemni kortikosteroidi kratkotrajno (do 30 mg tjedan dana), antagonisti leukotrijena (montelukast), te nosni dekongestivi.