Poliklinika Bates - Ambulante

Gastroenterološka ambulanta

Specijalistički gastroenterološki pregled je specijalistički pregled
internista gastroenterologa koji na temelju anamneze, kliničkog pregleda te
niže navedenih pretraga postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Ultrazvuk abdomena je ultrazvučni prikaz: jetre, žučnog mjehura i žučnih vodova, gušterače, slezene i bubrega.

Gastroskopija (ezofagogastroduodenoskopija) je endoskopska pretraga kojom se pregledava unutrašnjost jednjaka, želuca i početnog dijela tankog crijeva optičkim instrumentom(gastroskopom). Pretraga uključuje i test na želučanu bakteriju Helicobacter Pylori. *mogućnost anestezije

Kolonoskopija je pregled cijelog debelog crijeva optičkim instrumentom (kolonoskopom). *mogućnost anestezije

Rektosigmoidoskopija je pregled završnog dijela debelog crijeva (sigmoidno crijevo i rektum) optičkim instrumentom. *mogućnost anestezije

Rektoskopija je pregled rektuma (zadnji dio debelog crijeva).

Biopsija je uzimanje uzorka tkiva za patohistološku analizu (PHD) tijekom endoskopske pretrage.

*Anestezija je kratkotrajno uspavljivanje blagim intravenoznim anestetikom uz stručni nadzor specijalista anesteziologa, a u svrhu bezbolnog obavljanja neugodnih pretraga i zahvata (gastroskopija, kolonoskopija, rektosigmoidoskopija, cistoskopija, cirkumcizija, te manji kirurški zahvati).

Gastroskopija

Što je gastroskopija?

Gastroskopija je test koji omogućava liječniku pregled vašeg jednjaka, želuca i prvog dijela tankog crijeva (dvanaesnika). Ispitivanje se obavlja pomoću uskog, fleksibilnog, cijevolikog instrumenta poput teleskopa kojeg nazivamo endoskop. Endoskop se stavlja kroz usta, prolazi jednjak do želuca. Test se može nazvati i endoskopija ili EGD (ezofago-gastro-duodenoskopija).

Pretraga ukllučuje i test na želučanu bakteriju Helicobacter Pylori.

Zašto je potrebna gastroskopija?

Gastroskopijom se može otkriti što uzrokuje simptome kao što su probavne smetnje, bolovi u gornjem trbuhu, povraćanje i krvarenje. Također se koristi za provjeru da li postoji upala, ulkus želuca (čir) ili rani znakova raka.

Tijekom postupka, liječnik može uzeti jednu ili više biopsija (malih uzoraka tkiva) za ispitivanja u laboratoriju.

Kako se pripremiti za gastroskopiju?

Gastroskopija se rutinski obavlja ambulantno. Kako bi vaš liječnik dobro vidio sluznicu želuca i dvanaesnika, vaš želudac mora biti potpuno prazan. Da bi ispraznili morate slijediti upute o pripremi za gastroskolipu. U principu, ne smijete jesti ni piti šest do osam sati prije testa. Može vam biti dopušteno poneki gutljaj tekućine do 2 sata prije pregleda.

Ako inače uzimate lijekove (npr. tablete za krvni tlak), uzmite ih kao i obično,sa malim gutljajem vode, osim ako vam liječnik izričito zabrani. Trebali biste obavijestiti svog liječnika ili medicinsku sestru ako ste alergični na bilo koji lijek ili ako imate astmu, peludnu groznicu ili ekcem ili ako uzimate lijekove koji razrjeđuju krv .

Gastroskopijiu možete obaviti i u blagoj anesteziji kako bi se osiguralo da ste opušteni i da ne osjećate bol ili neugodu tijekom postupka.

Kako se izvodi gastroskopija ?

Ukoliko imate, od vas će biti zatraženo da izvadite zubalo i kontaktne leće te da skinete naočale. Liječnik će nasprejati grlo lokalnim anestetikom kako bi smanjio osjet u grlu i smanjio refleks povraćanja koji se može javiti prilikom prolaska endoskopa kroz grlo.

Ako ste se odlučili za kratku anesteziju, mala plastična cjevčica (kanila) će vam biti postavljena u venu na stražnjem dijelu ruke. Sedativ će se ubrizgati kroz kanila, te ćete gotovo odmah osjetiti opuštenost i pospanost. Dok ste pod anestezijom, stalno će se pratiti količina kisika u krvi kroz mali aparatić pričvršćen na prstu i ukoliko je potrbno dobiti ćete dodatni kisik preko maske.

Gastroskopija se obavlja dok ležite na boku. Prvo će vam liječnik u usta postaviti malu tubicu koju morate zagristi i držati zubima a nakon toga će kroz to pažljivo uvesti endoskop u usta. Zamolit će vas da progutate kako bi endoskop lakše prošao do jednjaka i do želuca. Tijekom testa možete normalno disati. Medicinska sestra će pomagati doktoru usisavajući višak sline iz vaših usta tijekom procedure.

Kad je endoskop postavljen u želudac, obično se upumpa malo zraka kroz cijev kako bi se želudac napuhnuo kako bi se stijenke izravnale i sluznica želuca što bolje vidjela. U tom trenutku možete osjetiti kratku mučninu.

Sićušna kamerica na vrhu endoskopa šalje sliku unutrašnjosti vašeg želuca na ekran kojeg gleda liječnik i tako pregledava vaš jednjak, želudac i tanko crijevo. Ukoliko je potrebno, liječnik će uzeti komadić tkiva želuca (biopsiju) i/ili ukloniti polipe. To se obavlja sitnim instrumentima koji ulaze kroz endoskop i uglavnom je bezbolno i brzo. Kad je pregled gotov, endoskop se vadi van brzo i jednostavno.

Postupak u principu ne boli, ali može biti malo neugodan.

Što očekivati nakon gastroskopije?

Rezultati

Nalaz ćete dobiti odmah nakon procedure. Ako ste imali biopsiju, rezultate biopsije – PHD (pato-histološku dijagnozu) ćete dobiti nekoliko dana kasnije.

Odlazak kući

Učinci bilo kojeg sedativa mogu trajatii dulje nego što očekujete. Ne vozite, nemojte piti alkohol, nemojte upravljati strojevima ili potpisivati pravne dokumenata bar 24 sata nakon zahvata. To znači da ćete doći u pratnji nekoga tko vas može odvesti kući.

Nakon dolaska kući, trebali biste se odmarati ostatak dana. Većina ljudi nema nikakvih problema nakon zahvata. Međutim, molimo Vas da se obratite svom liječniku ako primijetite bilo koji od sljedećih simptoma: iskašljavanje ili povraćanje krvi, bol u trbuhu koja se postupno pogoršava, jako visoka temperatura.

Moguće nuspojave

Gastroskopija je vrlo uobičajen i općenito siguran postupak. Za većinu ljudi, prednost u smislu jasne dijagnoze je puno veći nego bilo kakav nedostatak. Međutim, kao i sa svim medicinskim postupcima, i gastroskopija nosi element rizika. Kako bi dali informirani pristanak na proceduru potrebno je znati i nus pojave i komplikacije gastroskopije.

Nuspojave su neželjeni, ali uglavnom privremeni učinci uspješnog postupka. Nakon gastroskopije možete:

• biti bez osjeta u ustima i jeziku kroz nekoliko sati, kao rezultat lokalne anestezije u spreju – pripazite s vrućom hranom i pićem.
• osjećati nadutost, ali taj zrak se obično vrlo brzo isprazni (podrigavanjem).
• osjećati pospanosti kao rezultat sedativa.
• imati upaljeno grlo kroz nekoliko sati.

Komplikacije nakon gastroskopije
Komplikacije su vrlo rijetke i uključuju oštećenje krunice zuba ili samog zuba, mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, perforacije stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju teškoća u gutanju, bolova u prsima, jakih bolova u trbuhu, temperature, tresavice ili crne stolice.

Kolonoskopija

1. Što je kolonoskopija? To je sigurna, učinkovita metoda za vizualno ispitivanje sluznice crijeva pomoću dugog, fleksibilnog, cjevastog instrumenta (kolonoskopa) koji na vrhu ima malu kameru. Koristi se za dijagnosticiranje problema debelog crijeva i rektuma, te za obavljanje biopsija i uklanjanje polipa debelog crijeva. Većina kolonoskopija se izvodi ambulantno uz minimalne neugodnosti i nelagodu. Proceduru izvode liječnici gastroenterolozi priznati kao specijalisti u dijagnostici i liječenju poremećaja crijeva.

2. Kome treba kolonoskopija? Vaš liječnik vam može preporučiti kolonoskopiju ukoliko imate promjene u funkciji crijeva (izmjene proljeva i zatvora) ili krvarenje, što ukazuje na mogući problem debelog crijeva ili rektuma. Kolonoskopija je potrebna za:

• Provjeru neobjašnjivih bolova u abdomenu
• Provjeru upalne bolesti crijeva (kolitis)
• Potvrdu nalazi polipa ili tumori nađenih drugim metodama
• Pregled crijeva pacijenata kod kojih je nađena krv u stolici
• Praćenje bolesnika s anamnezom polipa ili raka debelog crijeva

Prema Hrvatskom registru za rak, rak debelog crijeva zauzima drugo mjesto po učestalosti kod ukupne populacije. Zbog toga je preporuka Svjetskog gastroenterološkog društva jest da je kolonoskopija potrebna svakoj osobi iznad 50 godina starosti, bez obzira na simptome, a osobe kod kojih je netko u bližoj obitelji imao rak debelog crijeva, prvu kolonoskopiju trebale bi učiniti najkasnije sa 40 godina starosti.

4. Što nakon kolonoskopije? Ukoliko je pregled učinjen u kratkotrajnoj anesteziji, bit ćete prebačeni u posebnu sobu za buđenje do potpunog oporavka. Potrebno je povesti sa sobom pratnju zbog toga što zbog sedacije ne smijete upravljati motornim vozilima.

Nalaz kolonoskopije dobiti ćete odmah. Ukoliko je uzeta biopsija nalaz biopsije stiže za par dana.

Možete osjećati napuhnutost par sati nakon pregleda uz puštanje plinova pri čemu se prazni zrak koji je upuhnut u crijeva tijekom pretrage. Možete primijetiti i malo krvi s prvom stolicom.

5. Koje su prednosti kolonoskopije? Kolonoskopijom je sada moguće otkriti i ukloniti većinu polipa bez abdominalne operacije. Kolonoskopija je točnija od irigografije debelog crijeva za otkrivanje polipa ili ranog karcinoma debelog crijeva. Često se pronađeni polipi mogu odmah i ukloniti, što je veliki korak ka prevenciji raka debelog crijeva.

6. Koji su rizici kolonoskopije? Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi iskusan liječnik i većina ljudi nema nikakvih problema nakon kolonoskopije. Komplikacije su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, perforaciju stijenke, bakterijemiju. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju veće količine krvi u stolici, jakih bolova u trbuhu, visoke temperature ili tresavice.

Priprema za kolonoskopiju

Da biste preuzeli pripreme za kolonoskopiju kliknite ovdje.

Rak debelog crijeva

Za nastanak karcinoma debelog crijeva potrebno je dugo vremena, pa ga je zato u najvećem broju slučajeva moguće prevenirati i spriječiti relativno jednostavnim postupkom odstranjenja polipa u debelom crijevu. No, da bi to bilo moguće, nužna je kolonoskopija. Prvu kolonoskopiju treba učiniti svatko s 50 godina starosti bez obzira na simptome, a ako je u obitelji netko imao karcinom debelog crijeva, već s 40 godina!

Rak debelog crijeva je u 90% slučajeva izlječiv ukoliko se otkrije u ranom stadiju.

Rak debelog crijeva prema učestalosti je, u odnosu na sve zloćudne bolesti otkrivene u Hrvatskoj, na drugom mjestu kod žena i kod muškaraca. Prema posljednjim podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo iz 2007 godine, u Hrvatskoj je otkriveno gotovo 2800 novih bolesnika s rakom debelog crijeva i rektuma.

U ranim fazama razvoja raka debelog crijeva najčešće nema nikakvih znakova i simptoma i zato je važno obavljati redovne kontrole. Jedna od jednostavnih i lako dostupnih metoda je i hemokult, tj. pretraga stolice na prikrivena (okultna) krvarenja iz probavnog sustava, koju može provesti nadležni liječnik. Ako je nalaz pozitivan, bolesnika treba uputiti na kolonoskopiju da bi se isključilo postojanje polipa, za koje se zna da su lako ranjivi i zato krvare, odnosno da se isključi postojanje karcinoma. Kad se u stolici primijete tragovi krvi, i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija, pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i obaviti kolonoskopiju. Postojanje hemoroida ne isključuje da je negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu smješten karcinom ili polip.

Preuzeto sa www.zanovidan.hr

Koji su najčešći simptomi raka debelog crijeva ?

• naizmjenični proljev i opstipacija koji se javljaju duži period
• tragovi krvi u stolici
• bolovi u abdomenu
• neobjašnjiva anemija
• gubitak težine

Preporuke American Cancer Society za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva:

Kolorektalni karcinom (muškarci i žene)

Test	Dobna skupina	Učestalost pregleda
Prva 4 testa (kolonoskopija, fleksibilna sigmoidoskopija, irigigrafija i CT kolonografija) su dizajnirani kako bi se našli i polipi i rak u ranom stadiju. Posljednjih 3 testa (FOBT, FIT, stolica na DNA) prvenstveno će naći rak, a ne polipe. Ako su vam dostupni, i ako ste spremni za njih, prva 4 testa imaju prednost. Imajte na umu da ljudi s određenim genetskim poremećajima ili obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva mogu imati veći rizik i trebali bi razgovarati sa svojim liječnicima oko početka probira u mlađoj dobi.
Kolonoskopija	>50 g. života	Svakih 10 godina.
Fleksibilna sigmoidoskopija*	> 50 g.	Svakih 5 godina.
Irigografija s duplim kontrastom*	> 50 g.	Svakih 5 godina.
CT kolonografija*	> 50 g.	Svakih 5 godina.
Irigografija s duplim kontrastom*	> 50 g.	Svakih 5 godina.
Test stolice na okultno krvarenje (FOBT)**,*	> 50 g.	Jednom godišnje.
Fekalni imunokemijski test (FIT)*	> 50 g.	Jednom godišnje.
Test stolice na DNA*	> 50 g.	Za sad još nije određen siguran interval testiranja.

*Ako su rezultati testa pozitivni, potrebno je učiniti kolonoskopiju!

**Digitorektalni pregled se treba učiniti kada i sigmoidoskopija, kolonoskopija ili irigografija.

***Jednom godišnje FOBT ili FIT plus fleksiblna sigmoidoskopija svakih 5 godina se preporuča više nego ijedna od opcija zasebno.