Neurološka ambulanta

Neurologija je grana medicine koja se bavi poremećajima živčanog sustava. Prvenstveno se bavi opisom, objašnjenjem i liječenjem bolesti prouzrokovanihpatološkim procesima i strukturalnim oštećenjima centralnog (mozak ikralježnična moždina) i perifernog (periferni živci) živčanog sustava. Neurologijaje dugo bila povezana sa psihijatrijom (granom medicine koja se prvenstveno bavi psihičkim poremećajima), međutim u posljednjih 50-tak godina te su dvije grane medicine odijeljene, temeljem novih anatomskih i fizioloških spoznaja.

Neurologija se prvenstveno bavi uzrocima žarišnih neuroloških ispada, odnosno znakovima bolesti koji odgovaraju ispadu funkcije pojedinih dijelova tijela: smetnje vida koje ne možemo objasniti bolestima oka, smetnje funkcije mišića lica i/ili tijela (slabost mišića, nespretnost, ispadi osjeta – trnci, žarenje, gubitak pojedinih kvaliteta osjeta,...), stečene smetnje govora, poremećaji svijesti,...

Najčešće neurološke bolesti su:

• Moždani udar (svi oblici moždanog udara)
• Epilepsija (kao i dijagnostika poremećaja svijesti)
• Multipla skleroza (i druge bolesti propadanja neurona)
• Mijastenija gravis (i druge bolesti koje dovode do mišićne slabosti)
• Parkinsonova bolest (i druge bolesti koje dovode do poremećaja pokreta)
• Glavobolja
• Bolesti kralježnične moždine

EEG (elektroencefalografija)

Što je EEG?

EEG je funkcionalna, neinvazivna metoda koja registrira električnu aktivnost neurona (moždanih stanica). Mozak se sastoji od biliona neurona koji su električni aktivni, zahvaljujući električnoj aktivnosti koja postoji na njihovoj membrani. Oni komuniciraju putem električnih impulsa i aktivni su cijelo vrijeme, čak i kada spavate. Ova se aktivnost prikazuje kao valovita linija na EEG snimci.

Kako se radi EEG?

Pretraga je neinvazivna, bezbolna, ne zrači i nije štetna. Prikazuje trenutačnu funkciju (aktivnost) moždanih stanica, te se može mijenjati ovisno o stanju osobe koju snimamo (budnost, spavanje, pospanost, glad, umor, glavobolja, neprospavana noć,…). Zbog toga ista osoba u različitim stanjima može imati različit nalaz EEGa. Poželjno je stoga i 8 sati prije snimanja izostaviti lijekove za spavanje, lijekove za smirenje, lijekove koji opuštaju mišiće, kavu, čaj ili čokoladu. I ta sredstva mogu promijeniti nalaz. Svoje uobičajene lijekove potrebno je uzeti po rasporedu, ukoliko nije drugačije naznačeno.

Snimanje se izvodi tako da se elektrode (mali metalni diskovi) gelom zalijepe za površinu glave.

Snimanje se izvodi u sjedećem položaju, zatvorenih očiju, u poziciji koja omogućava mir i opuštanje. Od pacijenta se u toku snimanja traži da na nalog otvori i zatvori oči. Trajanje snimanja je oko 20-tak minuta, a tijekom snimanja mogu se provoditi i neke aktivacijske tehnike (koje “pobuđuju” ili provociraju aktivnost moždanih stanica) kao što je duboko disanje, fotostimulacija (“bljeskanje”) ili snimanje nakon neprospavane noći.

Zašto se radi EEG?

Glavna vrijednost ove pretrage je u dijagnostici poremećaja svijesti. Dodatno se primijenjuje kod glavobolja, nakon traume glave, u nekim metaboličkim poremećajima ili oblicima smetnji pamćenja. Daleko manju ulogu ima kod nekih drugih neuroloških bolesti (moždani udar, multipla skleroza, tumori mozga), a gotovo nikakvu kod ekstrapiramidnih ili neuromuskularnih bolesti.

Priprema za EEG

Poželjno je 8 sati prije snimanja izostaviti lijekove za spavanje, lijekove za smirenje, lijekove koji opuštaju mišiće, kavu, čaju ili čokoladu. Ta sredstva mogu promijeniti nalaz. Svoje uobičajene prepisane lijekove uzmite po rasporedu, ukoliko vam nije rečeno drukčije. Također je poželjno uzeti mali lagani obrok prije snimanja budući da i hipoglikemija (glad) može utjecati na električnu aktivnost.

Budući da se elektrode stavljaju (lijepe posebnim gelom) na kožu glave potrebno je imati svježe opranu kosu (samo šamponom) bez dodataka za oblikovanje i učvršćivanje frizure (dakle bez laka, gela itd.).